Ovdje možete pronaći članke koji su objavljeni u domaćim medijima a odnose se na pitanja integracije, azila, izbjeglica.
Deka, pokrivača imamo dovoljno, sve je još sinoć dostavljeno iz Zagreba i Splita od raznih donatora, a nedostaju nam pelene za djecu, mlijeka u prahu, kreme za guzu, dudice, vlažne maramice, kažu volonteri
Isusovačka služba za izbjeglice već 25 godina brine za izbjeglice. Pokrenula je Centar za integraciju izbjeglica “SOL” koji će osnažiti izbjeglice u njihovoj integraciji! Ovdje će izbjeglice učiti hrvatski, dobiti podršku u traženju posla i susresti lokalnu zajednicu.
Već nekoliko dana u Zadru boravi 40 izbjeglica iz Sirije, mahom iz grada Alepa, u sklopu Vladinog pilot-projekta integracije 150 osoba u hrvatsko društvo. Oni su u Hrvatsku stigli po vlastitom izboru i kako su nam rekli neki od njih s kojima smo razgovarali, želja im je ostati u Zadru.
Da sve priče o izbjeglicama i migrantima ne moraju biti tužne, pokazuje ona Nigerijca Princea Walea Soniyikija. U Hrvatsku je, igrom slučaja, stigao potkraj 2011. Bio je među prvim izbjeglicama koje su dobile azil, sada se nada i našem državljanstvu.
Isusovačka služba za izbjeglice traži više stanove za najam na prostoru cijele Hrvatske - ugovor 2 godine !
21-godišnji Ahmad Adil iz Mosula je 11 mjeseci u Hrvatskoj. “U početku sam bio loše, jako loše, jer tamo sam već bio izgradio kakav-takav život, ali nakon prvog šoka rekao sam sebi da je Hrvatska sigurna i mirna zemlja i da ovdje, budem li puno radio, mogu imati dobar život.”
Tijekom pet dana Marina Kaštela bila je domaćin Kreativnog kampa u Kaštel Kambelovcu, u radu kojeg su sudjelovala djeca tražitelja azila u Hrvatskoj, iz Sirije, Afganistana, Turske i Iraka. Sudionici kampa boravak u Kaštelima okončali su poklonom za svoje domaćine, kulinarskim delicijama krajeva iz kojih dolaze, koje su za afganistansko-kurdsko-sirijsko-tursku večer pripremili njihovi roditelji.
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) apelira na novinare i urednike da izvještavanju o nasilju u koje su umiješane osobe koje traže azil u Hrvatskoj pristupe profesionalno, odnosno da prije objave provjere sve informacije, te da vode računa da kod građana ne potiču predrasude i stereotipe, pa čak i netrpeljivost i mržnju.
Stranica 1 od 4