Sidebar Menu
Procjenjuje se kako je 2000. godine bilo oko 150 milijuna migranata u svijetu, deset godina kasnije 214 milijuna uz pretpostavku rasta na 405 milijuna do 2050. godine.
Glavni tokovi migracija usmjereni su prema visokorazvijenim zemljama i područjima gdje Europska unija unatrag nekoliko godina predstavlja najpoželjniju, ali i najlakše dostižnu destinaciju. Ostale ciljne države, prije svega SAD, Kanada i Australija mnogima su migrantima nedostižne zbog velikih udaljenosti i pojačanih kontrola na njihovim granicama.
Ogroman te prije svega nekontroliran priljev (nezakonitih) migranata u 2014. i 2015. godini u Europsku uniju, neovisno o poduzetim mjerama i pravnim ograničenjima, učinio je ustupak da se to pitanje, kao i pitanje nadzora i sigurnosti granice, pozicionira u žarište zaštite nacionalnih interesa određenih država. Tako se pitanje unutarnje sigurnosti nekih država danas povezuje s migrantima, to jest s njihovim nekontroliranim priljevom i mogućim utjecajem na sigurnosno, ekonomsko i političko stanje u državi. Može se ustvrditi da izbjeglička kriza nije samo stigla na vrata Republike Hrvatske i EU, nego je sa svim svojim rizicima koje nosi u cijelosti zahvatila ovo područje. Čini se kako izbjeglička kriza nikada nije bila aktualna kao danas zbog velikog priljeva i migranata i izbjeglica iz Bliskog istoka čije je krajnje odredište Europska unija. No ono što je evidentno jest da su države i institucije Europske unije kasno prepoznale ili, točnije, podcijenile migracijski problem kao pojavu koja sa sobom nosi veliki sigurnosni rizik. Pored toga, djelomično se pristupilo jačanju kontrole na vanjskim granicama Europske unije, ponajprije na južnim granicama što nije dalo očekivane rezultate. Otežavajuća okolnost u kvalitetnom rješavanju krize bio je nedostatak zajedničkog postupanja europskih država i zauzimanja konkretnih političkih stavova o tom pitanju.
Autori:
Jure TADIĆ, nastavnik na Policijskoj školi "Josip Jović", Policijska akademija MUP RH.
sc. Filip Dragović, regionalni savjetnik United Nations Development Programme.
sc. Tonči Tadić, predsjednik Euro-Mediteranskog Foruma Hrvatska (EMEF); koautor studije EuroMeSCo-SSN Joint Research Study „Arab Spring in Comparative Prospective".