Danas postoji nekoliko političkih stranaka u državama članicama Europske unije koje u svojim programima proklamiraju vrlo negativan stav prema migrantima i daljnjoj imigraciji, a u nekim državama to su vladajuće stranke. U ovisnosti o vremenu, prostoru i kontekstu migracije se različito doživljavaju, analiziraju i shvaćaju. Velika migrantska kriza u Europi 2015. i 2016. godine pokazala je kako je Europska unija nespremna za velike migracije, te da mnoge države, uključujući Hrvatsku, nemaju službene migracijske politike. Spomenuta kriza razotkrila je i neke druge slabosti osim same odsutnosti službenih politika, te je ukazala je na uznapredovanu radikalizaciju društvene i političke scene u pojedinim državama, slabu primjenu integracijskih politika, nerazumijevanje izazova i neshvaćanje potreba drugih i “drugačijih” te “prebacivanje” bavljenja pitanjima migracija gotovo potpuno u okvire sigurnosne politike. Ovaj rad nudi analizu navedenih izazova vezano uz faze postupanja tijekom krize, odluke glavnih aktera i prijedloge unapređenja postojećih politika i shvaćanja izazova migracija.
Filip Dragović; Regionalni savjetnik UNDP-a
Aziz Hasanović ; Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
Robert Mikac; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Krešimir Mamić; Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske