Jesu li tisuće ljudi koje svakodnevno gledamo u televizijskim vijestima kako se pokušavaju dočepati Europe migranti, izbjeglice, ilegalni useljenici, prognanici, tražitelji azila ili možda sve to zajedno? Damir Matković, HRT.
Katarska globalna TV postaja Al-Jazeera od 20. kolovoza koristi samo termin "izbjeglice". Prema tumačenju Al-Jazeere termin migrant ne odražava nevolje i patnje tih ljudi koji spas mastoje pronaći u državama Europske unije. Većina ih dolazi iz Sirije, gdje već 4 godine traje strašni građanski rat, Afganistana, Iraka, Libije, Eritreje i Somalije.
Prema međunarodnom pravu, izbjeglica je službeni status osobe koja je dobila azil u drugoj državi. Taj je status definiran Ženevskom konvencijom iz 1951. koju je ratificiralo 145 zemalja članica UN-a. Ukratko, pravo na azil u drugoj zemlji ima svaka osoba čiji je život u njezinoj zemlji u opasnosti zbog rase, vjere, pripadnosti nekoj društvenoj skupini ili političkih uvjerenja i koja se zbog straha za život ne želi vratiti u zemlju čiji je državljan.
Status izbjeglice može se izgubiti ako se stanje u zemlji podrijetla promijenilo, ako se osoba dobrovoljno odluči vratiti u svoju zemlju, ili ako promijeni državljanstvo.
Formalno-pravno izbjeglica se ne može biti unaprijed. Osoba mora podnijeti zahtjev za azil, a država kojoj je zahtjev upućen takvoj osobi mora priznati da je domovinu napustila zbog ozbiljnih prijetnji po život. Naravno, tražitelj azila mora državi primateljici predočiti dokaze da je u svojoj domovini zaista u opasnosti.
U tome i jest problem. Naime, kada je donašana Konvencija o izbjeglicama nitko nije ni pretpostavljao da ćemo jednoga dana prisustvovati bijegu milijuna ljudi koji svi istodobno traže politički azil. Konvencija je prije svega bila namijenjena zaštiti pojedinaca iz javnog, kulturnog i političkog života kojima je zbog neslaganja s vlastima ugrožen život. Usvojena je kada se već snažno razmahao hladni rat i prešutno se zapravo odnosi na zaštitu disidenata u sovjetskom komunističkom bloku.
Ljudi koji danas u Europsku uniju stižu iz Bliskog istoka, Azije i Afrike i žele dobiti politički azil, odnosno službeni status izbjeglice, nisu ni osobe iz javnog života, ni disidenti, ni članovi u njihovim zemljama zabranjenih političkih stranaka. Oni su jednostavno obični ljudi u teškoj nevolji. Kakvim papirima oni mogu dokazati da su u Siriji progonjeni?
Zamislite sebe u Siriji. Ondje već četiri godine bjesni krvavi građanski rat. Gradovi su pretvoreni u ruševine. Nema nikakve osobne sigurnosti, ne možete izaći iz kuće, jer vas netko može ustrijeliti. Nema ni struje, ni vode, ni lijekova, ni hrane. Djeca ne idu u školu jer su škole razorene ili pretvorene u baze različitih naoružanih skupina. Jedino što vam se u toj silnoj nevolji još može dogoditi jest da mjesto u kojem životarite na rubu gladi i smrti zauzmu fanatici Islamske države.
Biste li čekali, pa što bude, ili biste se pokušali spasiti dok još možete?
Upravo zbog toga što je razlog bijega ljudi iz Sirije očit, UNHCR (Visoko povjereništvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice) traži da osobe koje su pobjegle iz Sirije ne trebaju podnijeti dokaze o proganjanju kao preduvjet za pokretanje postupka za dodjelu azila. Izuzeti su samo oni za koje postoji opravdana sumnja da su počinili zločine.
Migrantima pak međunarodno pravo smatra svaku osobu koja se dobrovoljno preseljava iz jedne države u drugu, i to zbog „gospodarskih, političkih ili kulturnih razloga.“ Među onima koji morem i kopnom stižu u Europu ima i migranata, znači ljudi koji su se odvažili krenuti na put tražeći bolji život za sebe i svoju obitelj.
Golema većina Hrvata koji su potkraj 60-ih napuštali domovinu i odlazili u Zapadnu Europu spada u ekonomske migrante, a ne izbjeglice. Odlazili su iz Hrvatske u potrazi za boljim životom, a tek su rijetki pojedinci tražili politički azil.
Bijeg od siromaštva, prema međunarodnoj praksi, nije razlog za dodjelu statusa izbjeglice, a ni dodjele prava na boravak i radnu dozvolu. Zato države Europske unije danas nastoje strogo ograničiti dolazak ekonomskih migranata. Problem je što neke države često ne prave razliku, nego sve pridošlice smatraju ekonomskim migrantima, a takvima se azil ne daje!
Inače, za sve koji bez valjanih papira pokušavaju ući u Europsku uniju UNHCR koristi oba termina: i izbjeglice, i migranti.
Broj izbjeglica u svijetu posljednjih godina silno raste. Prema podacima UNHCR-a u svijetu je 2005. bilo 19,4 milijuna izbjeglica, a ove ih je godine evidentirano čak 52,9 milijuna. Trećina svih izbjeglica na svijetu nalazi se na Bliskom istoku. Ondje ih je 17,2 milijuna.
Glavni su razlog ratovi. U posljednjih 5 godina, u svijetu ih je bilo čak 15, a neki i dalje traju. U Africi ih je bilo 8 (Obala Bjelokosti, Centralnoafrička republika, Libija, Mali, sjever Nigerije, DR Kongo, Južni Sudan, Burundi), na Bliskom istoku 3 (Sirija, Irak, Jemen), u Aziji 3 (Kirgistan, Mijanmar, Pakistan) i u Europi 1 (Ukrajina).
Najviše je izbjeglica iz Sirije. Prije građanskog rata ta je zemlja imala 23 milijuna stanovnika, a zbog ratnih strahota polovica stanovništva (11,7 milijuna) bila je prisiljena napustiti svoje domove. Većina je sklonište potražila u drugim dijelovima Sirije, a u inozemstvu je spas potražilo više od 4 milijuna Sirijaca. Najviše ih je u Turskoj (1,6 milijuna) i malenom Libanonu, koji ima samo 4,5 milijuna stanovnika, a prihvatio je 1,2 milijun sirijskih izbjeglica. Koliki je to teret pokazuje i omjer broja izbjeglica u odnosu na broj stanovnika:
1. Libanon 2.587 (na 10.000 stanovnika)
2. Litva 1.322
3. Estonija 671
4. Švedska 233
5. Turska 223
6. Norveška 109
7. Njemačka 56
8. Francuska 46
Iz ovih podataka UNHCR-a dalo bi se zaključiti da bi Njemačka i Francuska bez većih problema mogle prihvatiti još izbjeglica/migranata, ali riječ je prvenstveno o političkom, a tek onda o gospodarskom problemu. Utoliko je nužno da Europska unija što prije uskladi zajedničku useljeničku politiku jer je sigurno da će se, s obzirom na stanje u zemljama odakle stiže najviše pridošlica, taj dolazak nastaviti još godinama.
Izvor: https://blog.hrt.hr/297816/damir-matkovic-migranti-izbjeglice-ili-ljudi-u-nevolji
Sidebar Menu
