Zaštita osoba bez državljanstva

Apatridnost se javlja zbog različitih razloga, uključujući sukob zakona, prijenos teritorija, bračne zakone, upravne prakse, diskriminaciju, nedostatak upisa rođenja, denacionalizaciju i odricanje od državljanstva. Danas apatridnost još uvijek predstavlja golem problem koji utječe na oko 12 milijuna ljudi diljem svijeta, a koji su se bez državljanstva našli u pravnom limbu.

U Hrvatskoj je slučajeva bez državljanstva relativno malo u odnosu na situaciju u svijetu: oko 2,886 osoba obuhvaćeno je UNHCR-ovim mandatom apatridnosti u Hrvatskoj, što obuhvaća i one koji nisu registrirani. Romi čine veliku većinu osoba bez državljanstva ili neregistriranih osoba (de facto apatrida) u zemlji. [1]

Nakon što je Hrvatska 2011. ratificirala UN-ovu Konvenciju o smanjenju broja osoba bez državljanstva iz 1961. i načela navedena u Zagrebačkoj deklaraciji iz listopada 2011., UNHCR je počeo aktivno lobirati za uspostavu i daljnji razvoj nacionalnog zakonodavnog okvira i specifičnih mehanizama identifikacije kako bi riješio problem osoba bez državljanstva i omogućio apatridima i neregistriranim osobama stjecanje ljudskih i građanskih prava.

UNHCR pomaže ovim osobama u dobivanju osobnih dokumenata i osiguravanju pristupa pravima. UNHCR također podržava dionike i civilno društvo u sprečavanju i smanjenju apatridije u Hrvatskoj podizanjem razine svijesti osoba o kojima skrbi, državnih tijela i javnosti o važnosti građanskog statusa i relevantnih dokumenata.

[1] UNHCR sada broji 2,886 osoba obuhvaćenih mandatom apatridnosti: 36 osoba bez državljanstva - izvor: Vlada RH/Ministarstvo unutarnjih poslova (registracija); 54 osobe neutvrđenog državljanstva – izvor: Vlada RH/Ministarstvo unutarnjih poslova (registracija), 713 osoba bez državljanstva - Popis stanovništva; i 2,083 osobe neutvrđenog državljanstva - Popis stanovništva.

Izvor: unhcr.hr