Sidebar Menu
Skup je okupio stručnjake s područja integracije, a izlaganja i rasprave su bile fokusirane na znanstveni pristup tematici, utemeljen na činjenicama i kritičkom propitkivanju trendova u društvu. Okupljene je pozdravila direktorica Udruge "MI" - Split Nives Ivelja, koja je za početak predstavila projekt "Izgradnja društva dobrodošlice", dosadašnja postignuća i glavne ciljeve.
Prvo su izlagale kolegice s Odsjeka za sociologiju splitskog Filozofskog fakulteta, Marita Brčić Kuljiš, izv.prof.dr.sc. i Anita Lunić, asist., a izložile su metodologiju i preliminarne rezultate anketnog istraživanja o stavovima studenata splitskog Sveučilišta.
Unatoč tome što istraživanje zahtijeva daljnju intervenciju u smislu širenja profila ispitanika, rezultati pokazuju kako splitski studenti ne gledaju blagonaklono na osobe koje percipiraju migrantima. Stavovi prema osobama koje percipiraju izbjeglicama nešto su blaži. Istraživanje su provele u suradnji s prof.dr.sc. Renatom Reljom i Tonijem Popovićem, asist. s Odsjeka za sociologiju.
Prof.dr.sc. Saša Božić, profesor pri Odsjeku za sociologiju zadarskog Filozofskog fakulteta, govorio je o europskim politikama za integraciju migranata. Između ostalog, predstavio je najvažnije europske dokumente na koje se oslanja europska integracijska politika, poput „Akcijskog programa Europske komisije u korist migrantskih radnika i njihovih obitelji“.
U nastavku je doc. dr.sc. Sven Marcelić izložio rezultate istraživanja vrijednosti srednjoškolaca u jadranskoj Hrvatskoj, provedenog puno netolerantniji prema manjinama, nacionalnim i seksualnim, od svojih vršnjaka u Istri i na Kvarneru. Istovremeno su i puno religiozniji od njih. Jedini izuzetak predstavlja Šibenik koji je, pokazalo je ovo istraživanje među mladima, daleko najtolerantniji i najotvoreniji dalmatinski grad. Rezultati istraživanja su pokazali kako su Pula i Rijeka jadranski gradovi u kojima mladi imaju više liberalne stavove u odnosu na kolege iz Zadra, Dubrovnika i Splita. Zanimljivo, Šibenik je grad koji odskače od ostatka Dalmacije. U njemu je vidljiv pomak prema liberalnijim stavovima kod mladih, ističe Marcelić.
Izv.prof.dr.sc. Marita Brčić Kuljiš upoznala je prisutne s trendovima u Europi kada su u pitanju anti-imigracijske strane. Posebno je kao primjer istakla Austrijsku stranku slobode, koja je participirala u vlasti tijekom 2019. godine. Anti-imigrantske stranke se u javnom političkom diskursu ne suzdržavaju po pitanju ksenofobije, diskriminacije ili javnog protesta protiv određenih etničkih i/ili vjerskih skupina.
O debati o dužnostima prema migrantima i izbjeglicama iz pozicije filozofa govorili su predstavnici Odsjeka za filozofiju riječkog Filozofskog fakulteta dr.sc. Nebojša Zelič i njegova asistentica Tamara Crnko, dok su predstavnice Studija socijalnog rada pri osječkom Pravnom fakultetu Anita Blagojević i Gordana Horvat istakle pozitivne primjere integracije izbjeglica u hrvatske lokalne zajednice.
Konačno, održana je i rasprava sa studentima koji su tijekom akademske godine bili uključeni u aktivnosti projekta „Izgradnja društva dobrodošlice“. Studenti su podijelili svoja iskustva i motivaciju za uključivanje u projekt i rad na temi integracije.
Predstavnici Udruge MI za kraj su izložili načine na koje se možemo međusektorski povezati i umrežiti s ciljem širenja znanja te su predstavili web platformu www.irh.hr, koja služi kao alat za informiranje i povezivanje svih zainteresiranih na temu integracije.
Stručni je skup održan u sklopu projekta „Izgradnja društva dobrodošlice“, koji Udruga „MI“ – Split provodi od 2017. godine uz financijsku podršku UNHCRa.