Što Hrvatska može dati tražiteljima azila?

Hrvatska je početkom srpnja 2016. primila prvu četvoricu od 1610 izbjeglica na koje se obavezala prema Europskom planu za upravljanjem migracijama, ali civilne organizacije familijarizirane s problemom smatraju da država unatoč tome ide prema restriktivnoj migracijskoj politici koja bi se, po njima, uskoro mogla suočiti s teško rješivim problemima.

Izvor: N1
Izvor: N1

Kritičari zamjeraju Hrvatskoj da nema donesen Akcijski plan djelovanja, sumnjaju u sposobnost realizacije migrantske politike, upozoravaju na kršenje ljudskih prava izbjeglica i zatvaranje države, a svemu tome prijeti opasnosti eksplozije „turskog lonca“ nakon koje bi stotine tisuća izbjeglica ponovo mogle zapljusnuti Hrvatsku.

Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji koordinira aktivnostima nekoliko ministarstava, vladinih tijela, društvenih organizacija i nevladinih udruga na provođenju te politike, smatra integraciju izbjeglica jednim od najvećih izazova koje stoje pred Hrvatskom.


Otkad u Hrvatskoj postoji sustav azila, 2004. godine, zaprimljeno je više od pet tisuća zahtijeva za zaštitom, od kojih su odobrena 182 zahtjeva, podaci su MUP-a s kraja lipnja.

U lipnju se u objektima Prihvatilišta nalazilo 226 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih 174 u Zagrebu i 52 u Kutini. Na drugim lokacijama smješteno je 84 tražitelja: 45 u Prihvatnom centru za strance u Ježevu, 35 na privatnom smještaju i 5 u zatvoru.

Od siječnja do sredine svibnja 2016. registrirano je 523 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih je MUP šestorici priznao zahtjev za azil i dvojici supsidijarnu zaštitu, dok je 247 slučajeva u postupku rješavanja, priopćili su iz MUP-a.


Iz Ureda za ljudska prava ističu da je cilj postupka integracija osoba pod zaštitom u hrvatsko društvo i stvaranje uvjeta za stvarno sudjelovanje tih osoba u svim aspektima gospodarskog, društvenog i kulturnog života.

Centar za mirovne studije (CMS) ocjenjuje da integracija stranaca teče sporo i s mnogo problema. Sociolog s Instituta za migracije i narodnosti Drago Župarić-Iljić kaže da je Hrvatska zadnjih deset godina razvijala svoj sustav azila, i pravno i institucionalno, prilagodila mu dosta zakona i u nekim situacijama išla iznad minimalno propisanih direktiva, ali je primjena u praksi „štekala“, pogotovo u smislu omogućavanja integracije ljudima, kaže on.

Tražiteljima azila osigurani su smještaj i tri obroka dnevno, humanitarna pomoć u vidu odjeće i higijenskih potrepština, socijalna pomoć koja iznosi 100 kn mjesečno i hitna medicinska pomoć.

Tražitelji azila osjećaju nedostatak zdravstvene zaštite, a smještaj je prilagođen samcima i djelomično obiteljima, pa nije adekvatan za najranjivije skupine - žrtve trauma i trgovanja ljudima“, kažu iz CMS-a i preciziraju da su prihvatilišta smještena na periferiji i kretanje tražitelja azila je otežano jer nemaju plaćen javni prijevoz.

Izvor: n1info.com

Naš kontakt

Imate li pitanje za nas?
Slobodno nazovite!

(021) 329-130

Sinjska 7, 21 000 Split

info@irh.hr