Sidebar Menu
Predavanje predstavlja dio aktivnosti projekta Izgradnja društva dobrodošlice, o kojemu je moguće saznati više na mrežnim stranicama Integracija u Republiku Hrvatsku (www.irh.hr), a nazočilo mu je četrdeset studenata preddiplomskoga i diplomskoga studija sociologije Filozofskoga fakulteta u Splitu. Kao sveprožimajući društveni fenomen današnjice, migracije su nezaobilazni dio sociologijskoga pojmovnika, ali i strukovno specifična tema prilikom razmatranja različitih perspektiva društvenih aktera o „konstrukciji društvene zbilje“ i procesu integracije te pojedinačnih sfera poput tržišta rada, obrazovanja, privatnosti i obitelji.
Nick Thrope je dugogodišnji renomirani novinar i reporter BBC-a za Srednju i Jugoistočnu Europu. Unutar dosadašnjega rada pratio je transformacije socijalističkih poredaka i procese pristupanja brojnih novonastalih država Europskoj uniji. Jedan je od sudobitnika novinarske nagrade Peabody temeljem izvještavanja o tematici migrantske krize (2016.). Nagrada se dodjeljuje zbog bavljenja temama koje „odražavaju središnje društvene probleme i nove glasove našega vremena“ (više na mrežnim stranicama The Peabody – Storries that Matter: www.peabodyawards.com).
Thorpe se unutar predavanja usredotočio na mogućnosti proširenja definicije pojma „izbjeglica“, kao i postojanje „zamagljene“ razlike između pojmova „izbjeglica“ i „imigrant“ tijekom suvremene migrantske krize. Dočim klasična definicija Ujedinjenih naroda iz 1951. godine definira pojam izbjeglica kao osoba „koje se ne mogu ili ne žele vratiti u zemlju porijekla zbog osnovanog straha na temelju rase, vjere, nacionalnosti i/ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkoj opciji“, novija shvaćanja proširuju definiciju na svakoga kome je „akutno ili predvidivo potrebno utočište odnosno azil“ (van Nieuwkerk, 2021). Politički i vojni konflikti danas su samo jedan od razloga prinude migriranja. U suvremenome su društvu rizici brojni, poput gladi, žeđi, siromaštva, klimatskih promjena i prirodnih katastrofa. Međunarodno je prepoznatih izbjeglica 29.7 milijuna i ta brojka kontinuirano raste (više na mrežnim stranicama Amnesty International: www.amnesty.org /en/). Mnoge osobe koje napuste zemlje porijekla kao ekonomski emigranti ne mogu se vratiti, a istovremeno bivaju ne prihvaćene u europskim destinacijama postajući izbjeglice (tražitelji azila) u takvome trenutku.
Thrope je iznio veći broj iskustava koja se odnose na imigrante i izbjeglice koje je osobno upoznao, ističući kako se čekanje unutar europskih prihvatnih centara može protegnuti do nekoliko godina. Opisao je često lošu kvalitetu života ove populacije, razdvajanja djece od roditelja, usamljenost odraslih osoba i čežnju za povratkom u ratom opustošene zemlje iz kojih dolaze. Predavanje je zaključeno tezama kako odluka o migraciji i napuštanju prijašnjeg života nikada nije jednostavna. Vijesti kojima smo izloženi su brojne i potrebno im je pristupati kritički zbog vjerodostojnijeg upoznavanja s problemima migrantske populacije te „izgradnje društva dobrodošlice“ na realnim osnovama.
Autori:
prof.dr.sc. Renata Relja
mag.soc. Toni Popović
Filofski fakultet Split
Odsjek za sociologiju