Sidebar Menu
Oba su webinara održana u sklopu projekta „Izgradnja društva dobrodošlice” koji udruga „Mi” provodi u suradnji i uz financijsku potporu Agencija UN-a za izbjeglice u Hrvatskoj – UNHCR Hrvatska, čiji je cilj doprinijeti stvaranju što povoljnijih uvjeta za kvalitetnu integraciju izbjeglica u RH.
Nakon uvodne riječi organizatora, webinar „Važnost obrazovanja za kvalitetnu integraciju” svojim je izlaganjem otvorila prof. Gordana Čorić s VERN-a koja je govorila o značaju obrazovanja i inovacijama u obrazovanju za integraciju izbjeglica i tražitelja azila. Posebnu važnost u tome pridaje konceptu socijalnog poduzetništva, u čijim temeljima nije samo stjecanje profita već i utjecaj na dobrobit zajednice. U kontekstu izbjegličkog pitanja, posebno je važno naglasiti primjere inovativnog poduzetničkog djelovanja vezanog za izbjeglice (kao što je hrvatska aplikacija za izbjeglice MY UNHCR) ili gostujuća predavanja predstavnika UNHCR-a i predstavnika udruga civilnog društva kao doprinos osvješćivanja studenata o navedenoj temi. Nakon izlaganja prof. Čorić, online pratiteljima obratio se Yazdan Fayyaz, mladi azilant iz Irana, koji je podijelio vlastita iskustva o bijegu od obiteljskog nasilja koji ga je odveo do Srbije, Bosne i Hercegovine, a naposljetku i do Hrvatske. Njegova azilantska priča za sada ima sretan završetak jer Yazdan uspješno pohađa srednju medicinsku školu, a njegova majka pokreće frizerski salon, što skladno upotpunjuje temu prvog izlaganja prof. Gordane Čović jer pruža živi primjer poduzetništva kao alata integracije.
Na drugom webinaru „Pravo na azil = ljudsko pravo” glavna riječ pripala je profesorima filozofije sa splitskog odnosno riječkog Filozofskog fakulteta Mariti Brčić Kuljiš i Nebojše Zelića. U svojem je izlaganju Marita Brčić Kuljiš govorila o različitim pristupima integraciji između asimilacije koja zahtijeva bespogovorno prihvaćanje domicilne kulture od strane pridošlica, multikulturalizma utemeljenog na prihvaćanju i isticanju razlika te interkulturalizma u čijem je središtu razumijevanje i prihvaćanje razlika. Na primjeru Europske unije osvrnula se na Akcijski plan o integraciji i inkluziji 2021.-2027., ističući njegove vrijednosti „inkluzije za sve” i posvećenosti ne samo imigrantima nego i stanovništvu imigrantskog podrijetla koje nije ništa manje pogođeno razlikama u pogledu obrazovanja, zapošljavanja ili stambenog zbrinjavanja.
U izlaganju Nebojše Zelića bilo je riječi o odnosu liberalne demokracije i multikulturalizma. Pritom se založio za njihovu kompatibilnost, osobito u smislu onog vida multikulturalizma koji dopušta svako iskazivanje različitih običaja i tradicija dokle god ne škode slobodi pojedinca te u vidu demokratskog procesa u kojem odluke donosi većina a da pritom njihova težina nesrazmjerno ne pada na manjinske zajednice. U smislu odnosa liberalne demokracije i multikulturalizma treba naglasiti da monokultura nipošto nije nužni preduvjet postojanja liberalno-demokratskog poretka jer je u njegovoj srži pojedinac kao građanin, a ne kolektiv – što je u svakom slučaju vrijedna pouka koju valja imati na umu kada se govori i o brojnim drugim političkim i društvenim pitanjima.
Navedeni webinari pružili su stoga zainteresiranoj publici mnoštvo novih saznanja na nizu područja koja se tiču izbjegličkog pitanja i procesa društvene integracije. Njihova posebna važnost nalazi se i u tome što su našli uspješan način izvedbe usprkos i dalje nepovoljnim pandemijskim uvjetima, pri čemu su njihove teme i poruke silno aktualne i potrebne što širem krugu građana. Upravo iz tog razloga organizatori i predavači zaslužuju sve pohvale, što su u ove dvije prilike u prosincu u potpunosti i opravdali.