Utjecaj (kulturnih) identitetskih značajki na izgradnju stavova o imigracijama

Unutar tih promišljanja željeli smo detektirati kakve stavove studenti imaju o imigracijama te kako ti stavovi utječu na njihove stavove o imigrantima i izbjeglicama, u kojoj mjeri njihov vrijednosni, a zatim i kulturni/nacionalni identitet utječe na oblikovanje istih. Rezultati istraživanja su nam omogućili što kvalitetnije i sadržajnije pripremiti i realizirati razne oblike neformalnog obrazovanja studenata na temu migracija i integracije, a koje su autori ovog izvješća održali studentima splitskog sveučilišta u više navrata. Svi provedeni oblici neformalnog obrazovanja će omogućiti studentima i procese refleksije utjecaja vlastitih vrijednosnih stavova na stavove o imigrantima i izbjeglicama. To je zapravo dodana vrijednost projekta jer nam je cilj pristup prilagoditi krajnjem korisniku. U ovom su slučaju krajnji korisnici i studenti te lokalna zajednica i imigranti, tj. sami azilanti.

Početna točka istraživanja: Što utječe na stavove o imigracijama, imigrantima i izbjeglicama?

Stavovi prema imigracijama mogu se podijeliti u one prema imigrantima, prema imigracijskoj politici, posljedicama imigracija, o tome tko bi uopće trebao biti primljen u društvo te zašto je imigracija uopće važna tema za javnu raspravu (Public attitudes on migration: rethinking how people perceive migration 2018:13). Početna točka istraživanja je analizirati na koji način naša identitetska (kulturna) obilježja i značajke utječu na izgradnju stavova o imigracijama, imigrantima i izbjeglicama. Stoga je poseban naglasak ovog istraživanja i usmjeren na analizu utjecaja etničke pripadnosti, kulture, jezika, religije i tradicije na stavove o prihvatljivosti izbjeglica i imigranata, kao i na percepciju mogućnosti njihove integracije i potencijalnog značajnog utjecaja (pozitivnog ili negativnog) na hrvatsku kulturu i društvo.

Zajedničko razumijevanje: Što je identitet?

Sociološki gledano, identitet je način na koji vidimo sebe i druge, kao i način koji drugi vide nas, podrazumijevajući istovremeno istovjetnost, sličnost i različitost u odnosu na razne skupine ljudi. Za razliku od identiteta u tradicijskim društvima koji su bili relativno fiksni, današnji su identiteti promjenjivi i fluidni (Abercrombie, Hill i Turner, 2006: 190). Jedna od njihovih prepoznatljivih značajki postaje nadograđivanje. Dio su refleksivnog samo-projekta za koji je svaka osoba odgovorna. Radi promjenjivosti i fragmentiranosti identiteta, problematika o društvenim posljedicama njihove konstrukcije postala je vrlo zastupljena u akademskim raspravama (Tomić-Koludrović i Knežević, 2004).

Različite studije provedene na prostoru Hrvatske istraživale su: odnose sociodemografskih obilježja i učestalosti kontakata na socijalnu distancu prema izbjeglicama (Bulat, 1995); odnose sociodemografskih obilježja te političkih i religijskih orijentacija na stavove o narodima (Cifrić i Poljak, 2011); odnose sociodemografskih obilježja, političkih orijentacija te učestalosti kontakata na spremnost za pomoć izbjeglicama i tražiteljima azila (Medlobi i Čepo, 2018); i na kraju, utjecaj religioznosti na stavove prema imigrantima (Kumpes, 2018).

Provedeno istraživanje bilo je strukturirano na tri razine:

i. istraživanje općeg odnosa prema imigracijama, imigrantima i izbjeglicama,

ii. istraživanje odnosa između stavova o imigracijama, imigrantima i izbjeglicama te općih uvjerenja i vrijednosti,

iii. istraživanje političkih i etičkih pozicija ispitanika.

Na temelju tih razina definirani su ciljevi istraživanja. Ciljevi istraživanja nastoje utvrditi:

(1) stavove studenata o imigrantima, izbjeglicama i imigracijama,

(2) percepciju prosječnog socio-demografskog profila imigranata te

(3) postoji li socijalna distanca prema imigrantima i izbjeglicama.

Slika 1. Konceptualizacija istraživanja

Na Slici 1 predočena je konceptualizacija istraživanja.

U skladu s navedenim ciljevima provedeno je anketno istraživanje u razdoblju od svibnja do srpnja 2019. godine. Obuhvaćeno je 470 studenata Sveučilišta u Splitu čiji studijski programi obuhvaćaju različita područja znanosti. 

Tablica 1. Struktura uzorka (%) 

Osim za cjeloviti uzorak, analizirani su rezultati i za odabrane odrednice identiteta kao potencijalne pokazatelje statistički značajnih razlika. Na utvrđene razlike smo skretali pozornost unutar neformalnog obrazovanja s obzirom na recentna istraživanja i uvide filozofije, sociologije i politologije (npr. etika i teorija pravednosti, multikulturalizam, interkulturalizam, politički antagonizmi, izbjeglička kriza, ksenofobija, islamofobija, (ne)formalne kvalifikacije i međunarodno tržište rada) (Duvenger, 2001; Haralambos i Holborn, 2002; Mesić, 2006; Jung, 2011; Brčić Kuljiš, 2016; Milardović, 2017; Popović i sur., 2017; Brčić Kuljiš, 2019). Unutar našeg istraživanja, uzeli smo u obzir i sociodemografske značajke spola, dobi, stručne spreme (područje znanosti koje obuhvaća studijski program), političkih orijentacija i religioznosti. Pored toga, sagledali smo utjecaj dosadašnjih interakcija studenata s imigrantima.

Uspostave mreže podrške za prihvat i integraciju azilanata ovisi o podršci lokalnog stanovništva u najširem smislu. Istraživanjem smo istražili stavove studenata o odabranim poželjnim kriterijima za prihvat imigranata, njihovom utjecaju na hrvatsko društvo, mogućnostima društvene integracije, potrebi podizanja kvalitete života za vrijeme boravka u Hrvatskoj, bodljikavoj žici kao rješenju ilegalnih imigracija te razlozima prihvata imigranata. Kroz stavove studenata su istraživane i druge varijable, od kojih neke razdvajaju koncept izbjeglice od koncepta imigrant kao općenitije kategorije, a koje je moguće povezati sa spomenutim varijablama. Njihov pregled s distribucijama odgovora dostupan je unutar interpretacije rezultata istraživanja. Također, interesiralo nas je kako studenti sagledavaju prosječan profil imigranata (spol, dob, područja iz kojih dolaze i razlozi migracije), tj. odgovara li isti službenim podacima Europske unije. U konačnici, propitali smo socijalnu distancu prema imigrantima i izbjeglicama. Koncept se može definirati kao razina poželjnog kontakta, određena manjim ili većim stupnjem bliskosti (Tomašić Humer i Milić, 2017: 72).

U ovakvim složenim vremenima i situacijama koje traže razumijevanje i prilagodbu uvijek je potrebno omogućiti i osigurati, kako adekvatan pristup točnim informacijama, tako i stvaranje međusektorske povezanosti koja će spremnije odgovoriti na sve izazove. U tom kontekstu, rezultati provedenog istraživanja mogu pridonijeti boljem razumijevanju na koji način kulturne/identitetske značajke utječu na stavove o imigracijama, imigrantima i izbjeglicama. Takvo razumijevanje je dodana vrijednost koja pridonosi kvalitetnijoj razmjeni znanja, ali i još boljoj suradnji različitih dionika kao što su javne institucije, lokalna i državna vlast, organizacije civilnog društva, akademska zajednica, mediji i drugi dionici. Svi navedeni dionici zajedno sudjeluju prilikom stvaranja mreže suradnje potrebne za različite korisnike u procesu integracije.

Ukupne rezultate provedenog istraživanja kao i detaljnu analizu rezultata predstavit ćemo u znanstvenoj publikaciji pod naslovom Utjecaj (kulturnih) identitetskih značajki na izgradnju stavova o imigracijama. Rezultati istraživanje stavova studenata Sveučilišta u Splitu, a koja će biti objavljena u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Marita Brčić Kuljiš, izv.prof.dr.sc.

Odsjek za filozofiju

Filozofski fakultet

Sveučilište u Splitu